Home

www.imamsenadagic.com


 

Kur'an - Audio (Bosanski)

Kur'an s prevodom

Quran Explorer

Hadith Explorer


Kur'an - Arapski

Slike Dzemata

Statistics

Members : 57
Content : 409
Web Links : 10
Content View Hits : 568171
BLAGA NOC LEJLETUL REGAIB VECERAS A SJUTRA DAN POSTA PDF Print E-mail
Written by Administrator   
Thursday, 25 June 2009 15:03

Mubarek dani i noci predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom ucenju, imaju znacajniju vrijednost od drugih vremena. Za neke dane i noci i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima.
Ti dani i noci su usko vezani za znacajne doga?aje u povijesti islama i odraz su velike Božije milosti ljudima. Vrata Božije milosti su uvijek otvorena, a posebno u tim danima i nocima. U vecini mubarek dana i noci preporucuje se dobrovoljni ibadet (namazi, post, dove, zikr, ucenje Kur'ana).
Božiji poslanik Muhammed, a.s., u jednom hadisu je rekao: "Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog dana je stvoren Adem, tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz njega."
Pored noci uoci petka, u vjerodostojnim hadisima pominje se kao posebno vrijedna i noc uoci ponedjeljka.


Molimo Allaha dz.s. da nam pomogne na putu obecane tradicije, i da sa Vasom pomoci i zajedno sa Vama, ova lijepa, ljudska, ugodna i korisna tradicija, u razlicito vrijeme i na razlicitom mjestu postane vjecna. Amin !
“Kada covjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slucaja: ako stavi (u vakufi) trajnu sadaku, ako ostavi znanje, kojim se drugi koristi i ako ostavi dobro dijete koje ce za njega dovu ciniti” ( Hadis, prenosi Muslim )


PORUKE LEJLEI – REGAIBA

Bismillahir~Rahmanir~Rahim

Neka je neizmjerna hvala i zahvala Allahu dz.s. na svjetlu vjere Dinul-Islama i na svjetlu znanja i pouke.

Neka je uzvisen Allah koji je poslao Poslanika svoga sa Uputom i pravom vjerom da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo po volji mnogoboscima.

Neka je Allahov blagoslov na Muhammeda s.a.v.s. i na njegov casni rod. A ja molim oprosta od svog Gospodara za svaku pogresku koja je mogla doci sa strane moga ne znanja.

Prema svojim mogucnostima ja vam mogu reci sledece o ovoj mubarek (cestitoj) noci:

Muslimani kao narod sa vlastitom prosloscu imaju i vlastite blagdane u kojima se prisjecaju blistavih trenutakak svoje proslosti. Ustvari, blagdanima se ne ozivljava samo dogadjaj za sebe, nego se ozivljavaju nacela i principi koji su ih pratili i koji su im osmislili zivot buducim pokolenjima i kao takvi ostali prisutni u sjecanjima svih muslimana.

Zajednicu muslimana veze i prozima vjera u Jedinog Boga Allaha dz.s. kroz Kur’an kao najcvrscu vezu i povezuje ih prije svega, univerzalnom i u istinu najvecom kur’anskom deklaracijom:

LA ILAHE ILLALLAH MUHAMEDUN RESULULLAH

Nema drugog Boga osim Allaha, Muhammed je Allahov rob i poslanik.

Iz ove kur’anske deklaracije proizilazi istovjetan i jedinstven put razvitka i istovjetan i jedinstven cilj i utociste. Samo su na tom putu vjernici braca. I kao sto su dusom i tijelom vezani i cvrsto zbijeni jedan uz drugog, stojeci u safovima u namazu, isto se tako zajednicki i bratski vjernici moraju potvrdjivati i u zivotu i radu.

Muslimani blagdanima se obracaju svome Rabbu dovom i dobrovoljnim ibadetima i na taj nacin se obogacuju onim vrijednostima visokih islamskih istina i ideala koje ti blagdani njedre. U tim trenucima muslimani su inspirisani i nadahnuti ustrajnoscu na velicanstvenom islamskom putu.

Svaki islamski blagdan nosi u sebi nacela, po kojima se treba organizirati zivot, da bi izrazili svoj puni smisao.

Svaki islamski blagdan ocituje se u dva nacela:

- u prihvatanju moralnih vrednota Islama i

- u javnom pokazivanju pripadnosti i privrzenosti islamskih necelima, rijecju i djelom.



Islamski su blagdani prilika da muslimani obnove deklaraciju Islama, da obnove svoju pripadnost vjeri koja povezuje njihova srca i na kojoj je utemeljen njihov zivot i dzemat, po kome su muslimani potpuno razliciti od svih drugih.

Nastupaju mjeseci i dani kad tevbe-istigfar treba sto vise da cinimo. Mi smo u mjesecu Redzebu i na pragu smo mubarek (cestite) noci LEJLETUL - REGAIB.

Uvijek prvog cetvrtka mjeseca Redzeba nastupa mubarek (cestita) noc, kod nas poznata i kao noc zaceca, noc u kojo je Hazreti Amina zanijela Muhammeda s.a.v.s.

Tevbe-istigfar koji ucinimo u ovom mjesecu i narednih mjeseci Sabana i Ramazana, dace, ako Bog da, najbolju i najljepsu zetvu.

Mi svi dobro znamo kad se sjeme u zemlju baca, jer samo, ako se na vakat baci, da ce najbolje plodove i najbolji rod. Ako bi smo posijali u neko drugo doba, plodova ce biti ali mnogo manje.

Tako je i sa tevbi-istigfarom dovom da nam Milostivi Allah oprosti grijehe.

Stvoritelj i Gospodar Allah dz.s. u Kur’anu kaze:

“Pozurite magfiretu i oprostu od grijeha od vaseg Stvoritelja i Uzdrzavatelja i pozurite Dzennetu prostranom kao nebesa i zemlja, Dzennetu pripremljenom za one koji su Jednom Bogu poslusni”.

Ovako nas Allah poziva u svoju Milost i u prostrani Dzennet ali pod uslovom da smo izvrsavali Allahove zapovjedi i tevbe-istigfar cinili.

Nema covjeka koji ne grijesi, a samo iskreni vjernik tevbe cini.

Allahov Poslanik Muhammed s.a.v.s. upozorava, da je dova sustina i jezgro ibadeta i poboznosti. Sam Poslanik a.s.., dnevno je cinio dovu vise desetina puta. Koliko li tek obicni smrtnik treba dove upucivati svome Rabbu?!

Iz sledeceg ajeta se jasno vidi ko i zbog cega se nikada ne obraca Allahu dz.s. Stvoritelj i Uzdrzavatelj vas je rekao: “Pozovite me dovom i Ja cu vam se odazvati”. Oni koji iz oholosti nece da mi se klanjaju i da mi ibadet cine – uci ce, sigurno, u Dzehennem ponizeni.

Najopasnija je stvar dozvoliti sejtanu da te prevari pa da ti dunjaluk i njegove ljepote pricini vjecnim. Ne zaboravimo na rijeci Resulullaha s.a.v.s.: Dunjaluk je njiva ahiretska!

Na Dunjaluku se sije, a na Ahiretu se zanje i ubira plod. Procitajmo sledeci duzi hadis i iszvucimo pouku iz njega. Muhammed Resulullah je rekao:

- Cinite tevbu Allahu prije nego sto vam smrt dodje.

- Poranite i pozurite ciniti dobra djela prije nego budete zaokupljeni poslom ili necim drugim.

- Sa vasim Rabbom, Stvoriteljem i Uzdrzavateljem budite u stalnoj vezi, stalno ga spominjuci da biste bili srecni. Naredjujte dobra djela bicete spaseni od losih djela. Klonite se ruznih djela bice te podpomognuti.

- O, ljudi, imate putokaze – hodite prema njima, imate kraj – hodite prema njemu.

- Neka svaki covjek uzme od sebe za sebe, od ovog zivota za zivot u vjecnosti, od Dunjaluka za zivot vjecni Ahiret, od mladosti za starost, od zivota za smrt.

- Tako mi Onoga u cijoj je ruci Muhammedova dusa, najpametniji je onaj koji se najcesce sjeca smrti, a najcrvsci je onaj koji se na najljepsi nacin sprema za nju, za Ahiret.

Pa da, zaista, znakovi pameti su ne zanijeti se kucom prolaznosti, a pripremati se za kucu vjecnosti.

Bez sumnje i nedvojbeno, islamski sistem zivota ima veliki program i veliki cilj. Cilj Islama je da trazi odlucne, snazne i potpune vjernike.

Naredni hadis ce gornju misao jos bolje pojasniti:

Na Dunjaluku budite musafiri! Dzamije uzimajte za vasa boravista, a srca naviknite na njeznosti!

Mnogo razmisljajte i cesto placite!

Nemojte da vas strasti zavedu pa da gradite ono gdje necete stanovati, da gomilate ono sto nece te jesti i da se nadate onome sto necete moci postici.

Nije li sve ovo dovoljno za jedno ozbiljno razmisljanje o nuznosti da pohitamo u ovim mubarek danima da ucinimo tevbu-istigfar i iskoristimo ovo vrijeme za dobijanje vjecne srece.

U nasim dzematima i u mnogobrojnim dzamijama, uobicajeno je obiljezavanje odabranih noci u kojima vjernici pune dzamije, imami drze vazu-nasihate i sa dzematlijama cine ZIKR. U vecini slucajeva su to prave duhovne svecanosti sa lijepim vjerskim programima koji ostaju dugo u sjecanju dzematlijama. Ima i onih misljenja koji kazu da su takva obiljezavanja novotarije, sto se ne moze prihvatiti.

Cuveni islamski mislilac Imami Ebu Hamid El-Gazali u svom najpozantijem djelu Ihjau-ulumiddin govori o vaznosti i znacaju blagdana i mubarek (cestitih) noci.

Za LEJLETUL-REGAIB Gazali prenosi ovaj hadis:

- Ne budite nemarni prema noci prvog cetvrtka u mjesecu Redzeb. To je noc koju meleci nazivaju LEJLETUL-REGAIB!

I Abdul-Kadir El-Gejlani takodje navodi ovaj hadis u svom djelu. Navescu jos nekoliko hadisa koji govore o LEJLETUL-REGAIBU:

- Ko bude proveo jednu noc Redzeba u ibadetu i postio taj dan Allah ce ga nahraniti dzennetskim plodovima.

Takodje se kaze da je Resulullah rekao da ga je Dzibril-Emin obavjestio da ko prvog cetvrtka u mjesecu Redzebu klanja aksam, pa potom dvanaest rekata nafile namaza, uceci na svakom rekatu fatihu i sure ehad i poslije svaka dva rekata preda selam, Allah ce ga sacuvati kaburksog azaba i njegovu porodicu.

Abdul-Kadir El-Gejlani u svom djelu El-Gunjetu li talibi tarikil Hakk fil ahlaki ve tesavvuffi vel adabil islamijeti – prenosi hadis od Selmana Farisije da je Resulullah s.a.v.s., rekao Selmanu kad mu je dosao Dzibril-Emin u mjesecu Redzebu sledece:

- O Selmane, rekao mi ja Dzibril-Emin, nema nijednog muslimana niti muslimanke koji klanjaju u Redzebu 30 rekata nafile namaza, a da mu Allah nece izbrisati manje grijehe i uvrstiti ga u redovne namazdzije.

Pa ko tako nastavi da devami podici ce mu Allah deredzu i dati mu sanse da se nadje u drustvu ashaba Bedra.

Zatim mi je Dzibril-Emin rekao:

O Muhammede, ova nafila namaz je znak izmedju vas mu’mina i munafika, jer munaficima nece biti dopusteno da klanjaju ovaj namaz.

Zatim sam, kaze Selman Farisija pitao Resulullaha kako se klanja taj namaz i kad u koje, pa mi je receno: O Selmane, klanjaj 10 rekata u prvoj trecini Redzeba, 10 rekata u drugoj trecini Redzeba i 10 rekata u trecoj trecini mjeseca Redzeba. Na svakom rekatu uci fatihu i po tri puta Kafirun i po tri puta sure Ihlas. Kad zavrsis prvih 10 rekata uci dovu:

LA ILAHE ILLALLAHU VAHDEHU LA SERIKE LEH – LEHUL MULKU VE LEHUL HAMDU JUHJI VE JUMIT VE HUVE HAJJUN LA JEMUTU BIJEDIKEL HAJR VE HUVE ALA KULLI SEJ’IN KADIR.

ALLAHUME LA MANIA LIMA EATEJTE VE LA MUTI LIMA MENEATE VE LA JENFEU VEL DZEDDI MINKEL DZEDDI.

U sredini Redzeba uci ovu dovu:

LA ILAHE ILALLAHU VAHDEHU LA SERIKE LEH – LEHUL MULKU VE LEHUL HAMDU JUHJI VE JUMIT BIJEDIKEL HAJR VE HUVE ALA KULLI SEJ’IN KADIR.

INNEHU VAHIDEN EHADEN SAMEDA FEREDAN VITREN LWM JETTEHIZ SAHIBETEN VE LA VELEDA.

U poslednjoj recini mjeseca Redzeba uci ovu dovu:

LA ILAHE ILLALLAHU VEHDEHU LA SERIKE LEH – LEHUL MULKU VE LEHUL HAMDU JUHJI VE JUMIT VE HUVE ALA KULLI SEJ’IN KADIR.

VE SALLALLAHU ALA SEJJIDINA MUHAMMEDIN VE ALA ALIHI TAJJIBINE TTAHIRIN VE LA HAVLE VE LA KUVVETE ILLA BILLAHIL ALIJJIL AZIM.

Zatim trazi svoje potrebe Allah ce vam udovoljiti trazenju.

Vrijeme bez dvojbe tece po Allahovom zakonu i u vjecnost ce nam vrijedeiti samo uzdasi nasih dova upuceni Gospodaru nasih zivota i svemira cijelog.

Uzviseni Allahu primi nase dove!

Mi smo grijesni, a Tvoj oprost je neizmjeran. Ti si milostiv i volis one koji se samo Tebi obracaju!

Amela Mahmutovic

Pljevlja, 11. Septembar 2002.god 4. Redzeb 1423.god

II deo

Pet stotina sedamdeseta godina i mjesec Redzeb, bili su Allahovum hikmetom odredjeni da se u cistoj i skladnoj ljubavi Abdullaha i Amine, zacne Allahov miljenik, poslednji Boziji poslanik – Ahmed, Muhammed, Mustafa, sallallahu te’ala alejhi ve sellem.

Te noci Lejle-Regaiba, Hikmeti – ilahijja podari ljudskom rodu najveci poklon, Allahovu milost, koja se iz ljubavi razvi u najljepsi cvijet ciji miris najavi dolazak Resuli – ekrema – hatemul – enbijai vel – murselin.

Iako je Pejgamber s.a.v.ljudsko bice, “Alah i Njegovi meleki salavat mu donose. Pa i vi, pravovjerni, donosite salavat na njega i iskazujte mu svoje dostojno postovanje” (Kur’an, El-Ahzab, 56).

Lejlei-Regaib je potvrda Allahove milosti prema covjeku, koji se u svojim strastima i zabludama cesto udaljavao od Njegovog puta, da bi neposredno pred dolazak Muhammeda a.s. zakoracio u jedno od najmracnijih razdoblja svoga bitisanja – dzahilijet, iz koga se bez Allahove milosti i intervencije ne bi mogao izbaviti bez teskih dunjalucko-ahiretskih posljedica. Zato, porucuje Kur’an, “prisjetite se Allahove blagodati prema vama, kada ste medjusobni neprijatelji bili, pa je On vasa srca slozio, te ste Njegovom blagodati postala braca. A bili ste na rubu propasti, pa vas je On spasio. Tako vam Allah iznosi svoje dokaze da bi ste pravim putem hodili” (Ali Imran, 103).

Neposredno poslije ovog ajeta, slijedi drugi, koji odredjuje duznosti i karakter zajednice – ummeti Muhammeda s.a.s, pa kaze:”Vel – tekun minkum ummetun jed’une ilel – hajri....Neka medju nama bude onih koji ce na dobro pozivati i traziti da se dobro cini, a od zla odvracati...” (Al Imran, 104).

Lejlei-Regaibom se covjecanstvu otvara novo poglavlje istorije, koje ce, isto tako, biti bremenito teskocama i iskusenjima, ali pravi put – “siratul mustekim” ce biti jasno trasiran i svakom dostupan; Ve enne haza sirati mustekimen..Ovo je Moj pravi put, pa njega slijedite...” (Kur’an, El-En’am, 153).

Svijetla su bila obzorja Lejli-Regaiba. Topla majcinsk aljubav iznjedrila je najljepsi poklon covjecanstvu – Poslanika koji ce mu prenijeti Allahove istine i poruke, sto se Kur’an zovu.

I Amina, kao i svaka dobra i plemenita majka, zeljela je da joj cedo bude olicenje dobra, plemenitosti i postenja. Rodjenje Muhammedovo a.s. je to najavilo. Svi su predznaci govorili da je Muhammed predodredjen za veliku i casnu misiju, koja ce trajati dugo, mnogo duze od ljudskog vijeka, sve do Kijametskog dana.

Njegovoj majci, Hazreti Amini, ne bi sudjeno da ga dugo kroz zivot prati. Njen zivot se iznenada ugasi kada je Muhammedu a.s. bilo sest godina.

Ali, Lejlei-Regaib, kao i svi veliki dogadjaji, ima svoje pouke i poruke svim majkama i ocevima, svim roditeljima, sto u svojoj njeznoj ljubavi prizeljkuju dolazak potomstva, da se priprema za taj veliki cin, jer je covjek velicanstveno Allahovo djelo...

“Velekad kerremna beni Ademe... Odlikovali smo ljude..”, veli Kur’an a.s. pa covjek treba da bude olicenje dobra, plemenitosti, ljubavi, postenja... svih lijepih osobina. Samo takav je dostojan Allahovg blagoslova i namjesnistva na zemlji. Zato, neka svaka majka, svaki roditelj, promisle jesu li oni takvi, jesu li blizu tome?! Da li razmisljaju o dunjalucko-ahiretskoj buducnosti svoga potomstva?!

Da li ih, mozda, ljudsk apohlepa na vodi ruznoj pomisli da nekada uskrate pravo na zivot jednom novom pupoljku koji se tek razvio na stablu majcine ljubavi?! Ne misle li da ce time oskrnaviti najvece Allahvo djelo sprijeciti dolazak na svijet jednom novom stvorenju koje ce ‘jesti’ svoju nafaku, a ne njihovu. Misle li ljudi da je humano sprijeciti nekome da zivi u ime viska materijalnih vrijednosti, za visi komoditet...!? Nije li to vrhunac egoizma i to kakvog egoizma?! Kur’an je ovdje vrlo jasan i kategorican; “Vela taktulu evladekum hasjete imlak... Ne ubijajte svoju djecu, plaseci se siromastva! Mi dajemo opskrbu i njima i vama. Zaista je njihovo ubijanje veliki grijeh” (El-Isra, 31).

Pred islamski dzahilijet je stvarno biljezio pojave oduzimanja prava na zivot zenskoj djeci, ali je savremeni covjek taj “zakon” prosirio na oba pola. Istina, on to cini na ‘kulturniji’ i ‘savremeniji’ nacin, dok zivot jos tece u majcinoj utrobi, ali u stravicnom sirem obimu... A o degradiranoj roditeljskoj ljubavi, nehumansoti akta, psihofizickim i zdravstvenim posljedicama, malo se ili nikako ne misli!

Avjerniku sve treba d abude opomena i pouka. Na to da i kur’an obavezuje; “Ve’atebiru ja ulil – ebsar... Zato uzmite iz toga pouku, ovi koji ste obdareni” ( El-Hasr, 2).

Lejlei-Regaib je zato milost, pouka i opomena, “pa zar necete razmisliti” porucuje Kur’an a.s.



Gospodaru naš, daj da nam Kur’an bude uputa i vodic i da se pridržavamo njegovih propisa i klonimo njegovih zabrana.

 

Podsjetnik na znacajne datume Bošnjaka:

  • Jevmul-ašure - 07. januar 2009.g. /10. muharrem 1430.h.g.
  • Mevlud - rodjenje Muhammeda, a.s. - 09. mart 2009.g. /12.rebiul-evvel 1430.h.g.
  •  Lejletu-r-regaib - 25.juni 2009.g. /02. redžeb 1430.h.g.
  •  Lejletu-l-Mi'radž – 19. juli 2009.g./26.redžeb 1430.h.g.
  •  Lejletu-l-berat - 05.august 2009.g. /14.ša'ban 1430.h.g.
  • Uoci ramazana prva teravija -20.august 2009.g./29 ša'ban 1430.h.g.
  • Pocetak ramazanskog posta - 21.august 2009.g. /01.ramazan 1430.h.g.
  • Dan pobjede na Bedru - 06.septembar 2009.g. /17.ramazan 1430.h.g.
  • Ulazak u l’tikaf ( poslije ikindije ) - 09.septembar 2009.g. /20.ramazan 1430.h.g.
  • Lejletu-l-kadr - 15.septembar 2009.g. /26.ramazan 1430.h.g.
  • Ramazanski bajram - prvi dan - 20.septembar 2009.g. /01.ševval 1430.h.g.
    drugi dan - 21.septembar 2009.g. /02.ševval 1430.h.g.
    treci dan – 22.septembar2009.g./03.ševval 1430.h.g.
  • Jevmul-arefe  - 26.novembar 2009.g. /09.zul-hidždže 1430.h.g.
  • Kurban bajram - prvi dan - 27.novembar 2009.g. /10.zul-hidždže 1430.h.g.
                             -drugi dan -28. novembar 2009.g. /11.zul-hidždže 1430.h.g.
                             -treci dan -29. novembar 2009.g. /12.zul-hidždže 1430.h.g.
                             -cetvrti dan -30. novembar 2009.g. /13.zul-hidždže 1430.h.g.
  • Nova hidžretska 1431. godina – 217. decembarr 2009.g. /01.Muharrem 1431.h.g.












Jevmul-ašure - 07. januar 2009.g. /10. muharrem 1430.h.g.


Ovaj mubarek dan je znacajan zbog dogadjaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporucio i drugim muslimanima da to cine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.
Izmedju znacajnih dogadjaja izdvajamo:
1. Musa, a.s., s Izraelicanima prešao preko Crvenog mora,
2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz ladje na brdu Džudijj nakon potopa,
3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih celjusti na obalu mora,
4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu,
5. Trgovacka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braca,
6. Rodjen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,
7. Rodjen je Ibrahim, a.s.,
8. Jakubu, a.s., vracen vid (izgubljen od placa za sinom Jusufom),
9. Ejjubu, a.s., vraceno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,
10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima.

Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a spravlja se od raznih žitarica, plodova i zacina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.




Mevlud - rodjenje Muhammeda, a.s. - 09. mart 2009.g. /12.rebiul-evvel 1430.h.g.

Ovaj mubarek dan je znacajan zbog dogadjaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporucio i drugim muslimanima da to cine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.Izmedju znacajnih dogadjaja izdvajamo:1. Musa, a.s., s Izraelicanima prešao preko Crvenog mora,2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz ladje na brdu Džudijj nakon potopa,3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih celjusti na obalu mora,4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu,5. Trgovacka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braca,6. Rodjen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,7. Rodjen je Ibrahim, a.s.,8. Jakubu, a.s., vracen vid (izgubljen od placa za sinom Jusufom),9. Ejjubu, a.s., vraceno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima.Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a spravlja se od raznih žitarica, plodova i zacina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.


Muhammed, a.s., posljednji je Božiji poslanik. Rodjen je 12. rebiul-evvela 571. godine, u gradu Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga plemena Kurejš. Sigurno je da Muhammed, a.s., pored poslanicke uloge, zauzima najznacajnije mjesto medju svim ljudskim velicinama o kojima postoji povijesno svjedocanstvo. On je najbolji primjer svih ljudskih vrlina, uzor covjeka, roditelja, prijatelja, državnika, vojskovodje … O njemu se Kur'an izravno izjasnio:
"Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji cesto Allaha spominje." ( El-Ahzab, 21 ).
Slijedom kur'anskih uputa i hadisa saznaju se i obaveze muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog preseljenja na Ahiret. U prvome redu, muslimani su dužni slijediti njegovu vjernicku praksu, s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodajuci alejhis-selam, a donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime: "Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!" ( El-Ahzab, 56 ).
"Nikada se ne okupe ljudi na jednom mjestu, a da ne zasluže grijeh ako tom prilikom zanemare sjecanje na Allaha i salavat na Njegova Poslanika, i Allah, ako hoce, može da ih kazni, a ako hoce, može da im oprosti." ( Tirmizi ).
"U cijem prisustvu se spomene moje ime, neka donese na mene salavat. Jer, ko na mene donese jedan salavat, Allah ce na njega deset." ( Tirmizi ).




Lejletu-r-regaib - 25.juni 2009.g. /02. redžeb 1430.h.g.

Lejletur-regaib je poznata i kao "noc zaceca" i "noc želja". U Kur'anu i vjerodostojnim hadisima nema potvrde njezine izrazite vrijednosti. Obilježava se kao noc u kojoj je nagoviješten dolazak posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.




Lejletu-l-Mi'radž – 19. juli 2009.g./26.redžeb 1430.h.g.

"Lejletul-Mi'radž je noc o kojoj govore i Kur'an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se i Isra (ponocno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi'radž (uzdignuce Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noci.
Prema povijesnim izvorima, ovaj dogadjaj se zbio u jednom od najtežih perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveca oslonca, pomagaca i zaštitnika medju ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od Najveceg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi'radžom. Cijeli ovaj dogadjaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim djelima.
U Kur'anu je o Israu zabilježeno: "Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) ciju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve cuje i sve vidi." ( El-Isra, 1 )
Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekoracivši granicu koju nije dopušteno prekoraciti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti ce vidjeti do Sudnjeg dana. Kur'an to potvrdjuje rijecima: "A vidio Ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je džennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekoracio. Vidio je najvelicanstvenija znamenja Gospodara svoga." ( En-Nedžm, ... )
Na Mi'radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim rijecima, "mi'radž (duhovno uzdignuce) muslimana", a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare.
Nije precizno zabilježeno kada je bila noc Israa i Mi'radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noci mjeseca redžeba




Lejletu-l-berat - 05.august 2009.g. /14.ša'ban 1430.h.g.

Prema nekim predajama, u noci Berat objavljen je ajet o promjeni kible: "I okreni lice svoje prema Casnom hramu ( Ka'ba ) ..."
Do tada su se muslimani u namazu okretali prema Kudsu (Jerusalem), a od tada se okrecu prema Ka'bi (Mekka). U ovoj noci se izvrši raspored dogadjanja u narednoj godini, a u Lejletul-kadru melekima bude naredjeno da to izvrše.
Noc Lejletul-berat ima više imena: noc polovine ša'bana, noc oprosta, noc oslobodjenja, noc izlaganja djela, noc rasporeda i odluke. Božiji Poslanik je rekao: "Kada nastupi 15. noc ša'bana, provedite je u nafili (namazu), a dan koji slijedi u postu." ( Ibn Madždže )




Pocetak ramazanskog posta - 21.august 2009.g. /01.ramazan 1430.h.g.

Prvi dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini, izdvojen je kao pocetak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur'anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji govore o znacaju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim nocima i posta u njegovim danima. U Kur'anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni.
Osnova posta je kur'anski ajet: "Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas da biste se grijeha klonili."
Uz post se neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: "Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujuci i nadajuci se (nagradi), bit ce mu oprošteni (mali) grijesi koje je pocinio." (Mutefekun alejhi)




Dan pobjede na Bedru - 06.septembar 2009.g. /17.ramazan 1430.h.g. Dan dijaspore

Ovoga dana se 2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oružani sukob izmedju muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušrickih, trista cetrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoc. Odlike dana pobjede na Bedru i noci koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoci muslimanskim borcima vojskom meleka. U noci uoci bitke, Božiji Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke.
Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.




Lejletu-l-kadr - 15.septembar 2009.g. /26.ramazan 1430.h.g.


Lejletul-kadr je noc utemeljena na Kur'anu i Hadisu. Najznacajnija je u godini stoga što je u njoj pocela objava Kur'ana. Nije precizno naznaceno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur'ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. noci ramazana, a Bog najbolje zna.
Lejletul-kadr je noc odredjenja, noc sudbine. U njoj se odredjuje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena vrijednost je "veca od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noci". To približno iznosi 83 godine, što je veci vremenski period od prosjecnog ljudskog vijeka. Preporuceno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur'anska sura (poglavlje): "Mi smo ga (Kur'an) poceli objavljivati u noci Kadr. A šta ti misliš šta je noc Kadr? Noc Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)
"Mi smo je (Knjigu) poceli objavljivati u Blagoslovljenoj noci.” (Ed-Duhan, 3)
"Ko provede Lejletul-kadr na kijamu (u ibadetu), vjerujuci i nadajuci se (nagradi), bit ce mu oprošteni (mali) grijesi koje je pocinio." (Mutefekun alejhi)





Ramazanski bajram -  20.septembar 2009.g. /01.ševval 1430.h.g.

Ovaj bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošcu obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe.
U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: "Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije." (Muslim) Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih cije se izvršenje ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.
Osnova za utvrdjivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: "Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: 'Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom." (Nesai i Ibn Haban)
Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na sve hrabre i casne bosanske sinove koji su svojim životima štitili vjeru, cast, slobodu i dostojanstvo.





Jevmul-arefe  - 26.novembar 2009.g. /09.zul-hidždže 1430.h.g.


Dan Arefata se najcešce vezuje za obrede hadždža. Stajanje na Arefatu 9. dana mjeseca zul-hidždže je cin utvrdjen Kur'anom i hadisom i spada u osnovne obrede hadždža.
Vrijednost ovoga dana poznata je iz Poslanikovih rijeci: "Nema dana u kojem Allah oslobodi više robova od vatre kao što je to dan Arefata." ( Muslim )



Kurban bajram - prvi dan - 27.novembar 2009.g. /10.zul-hidždže 1430.h.g.

Kurban-bajram su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim cinom potvrdjuju vlastitu spremnost na žrtvu u ime Uzvišenog Allaha.
Prvi dan Kurban-bajrama pocinje zajednickim obavljanjem bajram-namaza: "Prvo što cemo uraditi u ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim cemo se vratiti kucama i poklati kurbane. Ko tako uradi, postupio je po mome sunnetu."( Buhari )
Propis o klanju kurbana ima utemeljenje u Kur'anu: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno ce bez pomena ostati." ( El-Kevser, 1-3 ) Poslanik je u hadisu precizirao da "najbolji posao koji covjek može za vrijeme Kurban-bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu. On ce mu (kurbanu) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego što padne prva kap krvi na zemlju. Pa uljepšajte svoje poslove kurbanom." ( Buhari, Muslim )
Kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela, od kojih se jedna trecina dijeli siromašnima, druga rodbini i prijateljima, a treca zadržava za vlastite potrebe.
U vrijeme Kurban-bajrama, takodjer, muslimani koji za to imaju mogucnosti obavljaju petu islamsku dužnost hadž. Oni hodocaste Kabu u Mekki.

 

Nova hidžretska 1431. godina – 217. decembarr 2009.g. /01.Muharrem 1431.h.g.

Hidžra je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tacka racunanja vremena muslimanskog kalendara. Prema proracunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrdjivanje ovog dogadjaja kao pocetka racunanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec muharrem je odredjen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo pocinjalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako, zapocela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz ( juli ) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.











Znacajni blagdani Bošnjaka
 

 

  • Dan džamija - 07.maj
  • Buna - mevlud 09.maj
  • Dovište Dobre vode kod Foce 12. maj
  • Dovište Kljuc - 31.maj
  • Ajvatovica  - 28.juni
  • Kamengrad-fatihska džuma  03.juli
  • Dan tragedije Srebrenice - 11.juli
  • Dan vakifa - 19.juli
  • Dova u Karicima - 25. i 26.juli
  • Lastavica-02.avgust
  • Igman - mevludi i tevhid šehidima - 07.august
  • Kladanj - 16.avgust
  • Solun - šehidska dova - 20. august
  • Kraljeva Sutjeska - 28.avgust
  • Dan povratnickih džemata - 06.septembar
  • Dan šehida - 21.septembar



Bože Milostivi, ako mi zaboravimo Tebe, nemoj Ti zaboraviti nas; ako pogriješimo, podari nam snagu Ademovog a.s. pokajanja; ako nas zamraci krivovjerje, osvijetli nam put Ibrahimovim a.s. pravovjerjem; ako nas zadesi nesreca, pouci nas Nuhovoj a.s. ladji spasa; ako nas uhvati strah od nasilnika, osposobi nas Musaovom a.s. pravdom; ako nam se ponudi mržnja, spasi nas Isaovom a.s. ljubavlju; ako budemo protjerani iz domova naših, osnaži nas Muhammedovom a.s. željom za povratkom domovima našim.
Bože Svemoguci, ujedini nasa srca u vjeri i ljubavi, ucvrsti naše korake u istini i pravdi, osnaži volju našu u bratstvu i slozi, udruži misli naše u domu i domovini.

“Islam je vjera koju je Allah odabrao Sebi i cije je osnove ucvrstio u Istini. Poslao je Objavu kao svjetlo ciji je plamen neugasiv, svjetloscu s kojom nema tmine, cascu za onoga koji je slijedi, mirom za onoga koji u nju udje, uputom za onoga koji je prati, znanjem za onoga koji shvaca i presudom za onoga koji sudi.” (Ali b. Ebu Talib).
"Allahu moj trazim zastitu Tvojim zadovoljstom od Tvoje srdzbe, Tvojim oprostom od Tvoje kazne i trazim od Tebe da me zastitis od Sebe." (Muhammed a.s.)
Rabbi jessir ve la tuassir Rabbi temmim bil hajr. Amin!
Boze, olakšaj, a ne otežaj, Bože, završi s dobrim. Amin!

Last Updated on Thursday, 25 June 2009 15:09